Emocionalna inteligencija? Šta je to?

 

Emocionalna inteligencija (EI) je sposobnost da se racionalno razmišljanje i osećanja usklade kako bi došli do optimalne odluke – što je ključno za uspešan odnos pre svega sa sobom ali i sa drugima. Na osnovu raznih istraživanja dokazano je da osobe sa visoko razvijenom emocionalnom inteligencijom su kasnije uspešniji i srećniji u privatnom životu ali i u poslovanju. Emocije su gorivo za učenje, odlučivanje, kreativnost i zdravlje.

Ali možda se sada pitate zašto je EI važna?

Važna je zato što je to onaj deo koji nam nedostaje u slagalici života. To je onaj osećaj kada smo zvanično uradili sve što se očekuje od nas, prema roditeljima, školi, fakultetu, kompaniji, državi a i dalje se osećamo kao da nam nešto fali. To je znak niskog koeficijenta EI.

Pitamo se ponovo ZAŠTO?

Emocije su jako vredne jer su to signali koji nam pomažu da shvatimo da li smo na pravom putu. Kada znamo kako da ih pre svega osvestimo, a onda naučimo kako da ih koristimo kroz život idemo mnogo lakše i usudila bih se reći, srećnije. Razvijanje emocionalne inteligencije počinje sa tri ključna pitanja:

Spoznaja ko smo? – Poznavanje sopstvenih emocija

Doslednost sebi i drugima? – Radimo ono što govorimo i razvijamo sposobnost za empatiju

Jasan cilj? – Sve što radimo radimo sa svrhom

Razvijanje EI pomaže deci, učenicima, odraslima da budu uspešniji u školi, u poslu i uopšte u životu. Za razliku od IQ – koeficijenta inteligencije koga možemo izmeriti, koeficijent emocionalne inteligencije nije moguće izmeriti. Iako naučnici godinama pokušavaju da naprave test to i dalje nije moguće. Istraživanja pokazuju da ako imate visok IQ verovatno ćete biti uspešni u školi, kasnije na poslu, i imati lepši i bogatiji život. Ali za to nije zaslužan samo IQ već i koeficijent emocionalne inteligencije. Ona je važna da bi se živeo dobar život – život u kome možete da uživate u svim bogastvima duha.

I dalje vam je nejasno, ili ne znate kako da saznate da li koristite svoje potencijale, pišite mi na 88learningville@gmail.com

Do skorog čitanja,
Dragana

Mindfulness za decu

Mindfulness je osećaj sunca na vašoj koži, osećaj slanih suza koje se kotrljaju niz vaše obraze, osećaj frustracije u vašem telu. Mindfulness doživljava i radost i jad kao takve i kada se pojave, a da pritom ne treba nešto da se preduzme ili da se ima neposredna reakcija ili mišljenje. Mindfulness usmerava vašu svest ovde i sada, u svakom trenutku. Eline Snel

 

Praktikovanje mindfulness-a ispunjava veliku potrebu da i roditelji i deca pronađu fizičku i mentalnu smirenost u ovom haotičnom vremenu. Ali smirenje samo po sebi nije dovoljno, potrebna je i svest.

Deca su po prirodi znatiželjna i radoznala. Žele da nauče puno novih stvari, brzo, odmah i sada. Deca  znaju da budu u sadašnjem trenutku i mogu da imaju izuzetan fokus.

Ali kao odrasli, deca su često previše zauzeta. Umorni su, lako im se pažnja prosipa i postaju nemirni. Deca su danas prezauzeta i nemaju vremena da samo „budu“. Rastu veoma brzo i ponekad moraju imati različite obrasce ponašanja u školi i kod kuće na društvenom i emotivnom nivou. Kada svemu ovome dodamo sve njihove obaveze i domaće zadatke, to ubrzo bude previše. Čini se da su stalno uključeni, ali gde je dugme za pauzu i gde je punjač?

Koji su pozitivni ishodi praktikovanja mindfulness-a?

Praktikovanjem mindfulness-a, deca nauče da zastanu na trenutak, da uhvate dah i da shvate šta im je u trenutku potrebno.

To im omogućava da izađu iz automatskog pilot režima, prepoznavajući impulse za ono što jesu i uče da prihvataju da nisu sve stvari u životu lepe. Uče da se fokusiraju i da budu prisutni za sve što rade. Deca uče da ne kriju ništa, već da razumeju šta je ono što im se dešava iznutra .

Zahvaljujući tome dobijaju veštine kao što su pažnja, koncentracija, fokus, strpljenje, poverenje i prihvatanje još u ranom detinjstvu što će im biti kamen temeljac za zdrav emocionlni i mentalni razvoj.

Kroz desetogodišnje iskustvo u radu sa decom i mladima najčešće pitanje koje mi postavlju i roditelji i mladi je kako da se skoncentrišem, nemam fokus, ništa mi nije interesatno. Uvek imam isti odgovor – praktikujte mindfulness. Mindfulness je promenio i moj život ali i život moje ćerke a na to sam najviše ponosna.

Želite odmah da „probate“ mindfulness, kliknite na video ispod. Uskoro će biti videa i na srpskom 🙂

Imaš pitanje ili želiš da sa mnom podeliš svoju priču,

Piši mi na 88learningville@gmail.com

 

Čitamo se u sledećem blogu,

Dragana

Šta je to Mindfulness?

 

Mindfulness. Pažljivost. Da li razumemo tu reč?

To znači da um potpuno prisustvuje onome što nam se događa, onome što radimo, prostoru kroz koji se krećemo, mirisma i ukusima koje osećamo.

Mindfulness je osnovna ljudska sposobnost da budemo u potpunosti prisutni, svesni gde smo i šta radimo, a nepreopterećeni onim što se događa oko nas.

To vam možda sada zvuči trivijalno, osim činjenice da jako brzo izgubimo kontak sa onim što nam se događa i onda nam um leti, gubimo kontakt sa svojim telom i prilično brzo smo zaokupljeni opsesivnim mislima o nečemu što se upravo dogodilo, brinemo o budućnosti ili preispitujemo prošlost. A to nas uznemirava i čini nervoznim. Koliko god da odlutamo, mindfulness je tu da nas vrati u sadašnji trenutak. Ako želite da znate šta je zapravo mindfulness, najbolje je da počnete da ga primenjujete neko vreme. Predstavljavamo vam šta je to što bi trebalo znati o mindfulness-u.

Devet činjenica koje treba znati o mindfulness-u:

  1. Mindfulness nije prividan ili egzotičan. Poznato nam je jer to već radimo, to je ono što već jesmo. Ima mnogo oblika i nazivaju ga različitim imenima.
  2. Mindfulness nije posebna stvar koju radimo. Već imamo sposobnost da budemo prisutni i ne zahteva od nas da se menjamo. Ali ove urođene osobine možemo gajiti jednostavnom praksom za koje se naučno dokazuje da mogu da koriste nama samima, našim najmilijima, prijateljima i komšijama, ljudima sa kojima radimo i institucijama i organizacijama u kojima učestvujemo.
  3. Ne morate da se menjate.  Ako praktikujete mindfulness to ne znači da bi trebalo da promneite ko ste ili da postanete nešto što niste. Mindfulness prepoznaje i kultiviše ono najbiolje u vama.
  4. Mindfulness ima potencijal da postane transformativni društveni fenomen. Evo zašto:
  5. Svako to može. Praksa mindfulness-a neguje univerzalne ljudske kvalitete i ne zahteva od bilo koga da menja svoja uverenja. Svako ga može naučiti i svi mogu da uživaju u dobrim stranama.
  6. Mindfulness je način života. Mindfulness je više od treninga ili prakse. On postaje način života kada počenemo da ga praktikujemo. Zahvaljujući tome postajemo svesniji sebe, sveta oko sebe. Mindfulness donosi svest a otkljanja stres. Mindfulness čini naš život boljim.
  7. Dobrobiti mindfulness-a su naučno dokazane. Mindfulness se ne zasniva na veri. Ne moramo da verujemo u njega ili nešto drugo kako bismo osetili sve benefite.Praktikovanje mindfulness-a donosi pozitivne rezultate za naše zdravlje, sreću, posao i odnose.
  8. Mindfulness podstiče inovaciju. Dok živimo u svetu gde ljudi postaju sve nesigurniji u sebe, mindfulness nas može odvesti do efikasnih, otpornih, jeftinih odgovora na sva naša pitanja i nedoumice.
  9. Mindfulness mogu praktikovati i deca. Mindfulness može pomoći deci da poboljšaju svoje sposobnosti svesnosti, koncentracije, da se smire kada su uznemireni i da donesu bolje odluke.

Do skorog čitanja,

Za vaše najviše dobro,

Dragana